Na starim kartama svijet je izgledao poput zagonetke. Moreplovci su crtali obale, otoke i mora često prema pričama i usmenim svjedočanstvima, a ne prema točnim mjerenjima. Ipak, jedan otok bio je toliko jasno označen i ucrtan da nitko nije sumnjao u njegovo postojanje. Zvao se Bermeja. Nalazio se u Meksičkom zaljevu, sjeverno od poluotoka Yucatán. Stoljećima se pojavljivao na mapama, da bi u 20. stoljeću – nestao. Nema ga na modernim kartama, nema ga na satelitskim snimkama, nema ni traga kopnu gdje je trebao biti.

Misterij Bermeje možda bi bio samo jedna od mnogih kartografskih pogrešaka, da nije politički i gospodarski itekako važan. Jer da je otok postojao, Meksiko bi imao pravo na ogroman dio naftnih polja u zaljevu. Umjesto toga, nestanak Bermeje otvorio je prostor teorijama zavjere, sumnjama i beskonačnim pitanjima: je li otok ikada postojao, ili je jednostavno izbrisan – doslovno ili politički?

Prve karte i povijesni zapisi

Bermeja se prvi put pojavljuje na španjolskim kartama u 16. stoljeću, u doba kada su europski moreplovci neumorno istraživali Novi svijet. Ime „Bermeja“ dolazi od španjolske riječi za crvenkastu boju (bermejo), pa se pretpostavlja da je otok imao crvenkaste stijene ili pijesak.

U narednim stoljećima otok je redovito ucrtavan. Na kartama iz 17. i 18. stoljeća jasno se vidi kao mali, usamljeni otok u sjeverozapadnom dijelu Meksičkog zaljeva. Kartografi ga nisu prikazivali kao legendu, već kao stvarnu točku u moru – poput Kube ili Jamajke, samo znatno manju.

Čak i u 19. stoljeću, kada su mjerenja postala preciznija, Bermeja je opstajala na geografskim prikazima. Tek u 20. stoljeću počinje polako nestajati s karti, a s njom i sjećanje na njezino stvarno postojanje.

Geografski i politički značaj

Možda bi Bermeja ostala tek zanimljiva fusnota u povijesti kartografije, da se nije našla usred jednog od najbogatijih područja za eksploataciju nafte. Meksički zaljev skriva goleme zalihe crnog zlata. Tko kontrolira određene točke u moru, kontrolira i milijarde dolara vrijedne resurse.

U međunarodnom pravu vrijedi načelo da otoci mogu proširiti teritorijalne vode države koja ih posjeduje. Da je Bermeja postojala, ona bi produžila meksičku granicu u Zaljevu i dala zemlji veći udio naftnih polja. Nestankom otoka, ti resursi pripali su većinom Sjedinjenim Američkim Državama.

Nije ni čudo da su u Meksiku mnogi počeli šaptati da Bermeja nije nestala prirodno – nego namjerno.

Spor Meksika i SAD-a

Devedesetih godina 20. stoljeća Meksiko i SAD su započeli pregovore o podjeli podmorskih granica u zaljevu. Upravo tada pitanje Bermeje izbilo je u prvi plan. Ako otok postoji, on mijenja cijelu sliku.

Međutim, kad su meksičke vlasti pokušale locirati otok na modernim kartama i satelitskim snimkama, dočekala ih je hladna istina – na koordinatama gdje je trebao biti nalazilo se samo beskonačno plavetnilo.

Godine 1997. Meksiko i SAD potpisali su sporazum poznat kao Hidrokarbonski ugovor, kojim je veći dio potencijalnih naftnih polja pripao Amerikancima. U Meksiku je to izazvalo bijes. Građani i novinari pitali su: “Gdje je Bermeja? Tko nam je ukrao otok?”

Istraživanja i ekspedicije

Kako bi razjasnila situaciju, meksička vlada 2009. godine poslala je ekspediciju u potragu za nestalim otokom. Istraživački brodovi, sonari i sateliti pretražili su cijelo područje. Rezultat? Ništa. Niti jedne stijene, niti plićaka, niti geološkog traga koji bi ukazivao da je ondje ikada bio otok.

Ipak, skeptici nisu odustajali. Nove ekspedicije 2017. godine još jednom su pretražile Meksički zaljev – ponovno bez uspjeha. Geolozi su zaključili da je u tom području dno mora stabilno i da nema znakova da se ikakav otok urušio ili potonuo u posljednjih nekoliko stoljeća.

Unatoč tome, misterij je ostao. Ako ga nikada nije bilo, zašto su ga stoljećima crtali na kartama?

Teorije o nestanku

Postoji nekoliko objašnjenja koja pokušavaju riješiti zagonetku Bermeje:

1. Prirodna erozija ili potonuće
   Moguće je da je Bermeja bila mali pješčani otok ili koraljni greben koji je s vremenom erodirao i potonuo ispod površine. More je neumoljivo – otoci nastaju i nestaju, osobito u područjima s jakim strujama.
2. Kartografska pogreška
   Neki znanstvenici vjeruju da je Bermeja bila rezultat pogrešnog mjerenja ili ponavljane greške među kartografima. Jednom kad se otok našao na karti, drugi su ga samo precrtavali, vjerujući da postoji.
3. Namjerno uništenje
   Najintrigantnija teorija u Meksiku glasi: SAD je uništio otok. Prema ovoj verziji, Bermeja je možda i postojala, ali je srušena, potopljena ili čak dinamitom raznesena, kako bi Amerikanci imali povoljnije granice u naftnim pregovorima. Dokaza nema, ali teorija se uvukla duboko u kolektivnu svijest.

Slični slučajevi u povijesti

Bermeja nije jedini “nestali otok”. Povijest poznaje brojne slične primjere:

• Sandy Island – desetljećima se pojavljivao na kartama između Australije i Nove Kaledonije. Tek 2012. znanstvenici su dokazali da otok nikada nije postojao.
• Hy-Brasil – mitski otok zapadno od Irske, za koji se govorilo da se pojavljuje svakih sedam godina. Stoljećima je bio na kartama, iako ga nitko nikada nije pronašao. Opširnije pronađi na linku: https://pripovjedac.com/hy-brasil-legendarni-fantomski-otok-vidljiv-samo-jedan-dan-svakih-7-godina/
• Frisland – otok koji se pojavljivao na kartama u 16. i 17. stoljeću između Islanda i Grenlanda, ali u stvarnosti nikada nije postojao.

Ovi primjeri pokazuju da nestali otoci nisu rijetkost. Pitanje je samo: spada li Bermeja u kategoriju mitskih kartografskih duhova, ili je njezin nestanak povezan s ljudskom rukom?

Kultura i simbolika

U Meksiku je Bermeja postala više od geografske točke. Ona je postala simbol izgubljene suverenosti, priča o zemlji koju je država izgubila bez borbe. Političari su koristili ovaj slučaj kako bi kritizirali vlast, optužujući je za popuštanje SAD-u. Novinari i pisci pretvorili su Bermeju u metaforu – otok koji je nestao jednako kao i politička volja da se zaštite nacionalni interesi.

U popularnoj kulturi Bermeja se spominje u romanima, dokumentarcima i televizijskim emisijama. Za mnoge Meksikance ona je “oteti otok”, dokaz da je povijest ponekad jednako tajanstvena kao i mitovi.

Bermeja je danas paradoks. Na starim kartama jasno se vidi, a u modernom svijetu – ne postoji. Ako je ikada postojala, nestala je bez traga, potopljena u dubine Meksičkog zaljeva. Ako nije, onda je stoljećima opsjedala kartografe i moreplovce kao priviđenje koje se uporno prenosilo s jedne generacije na drugu.

No ono što je sigurno jest da je Bermeja promijenila povijest. Njezin nestanak – stvaran ili zamišljen – oblikovao je granice, naftne sporove i političke odnose dviju velikih država. A u očima mnogih, ona ostaje najmisteriozniji nestali otok modernog doba.