Na prvi pogled, jezera djeluju mirno, gotovo dosadno — površina se stapa s nebom, voda šumi tiho i skriva svoje dubine. Ali postoje rijetka jezera koja nisu samo odraz krajolika, već živa platna koja se mijenjaju pred očima promatrača. Boja koja se pretvara iz tirkizne u tamnozelenu, pa u gotovo crnu; razina koja raste i nestaje bez kiše; priče o zmajevima koji spavaju na dnu.
Danas vas vodimo u Imotski, među legendarno Plavo i Zeleno jezero, i dalje, do zagonetnih voda svijeta koje su oduvijek izazivale jednako divljenje i strahopoštovanje.

Plavo jezero: Oko Imotskog i oko legende

Smješteno tik uz Imotski, Plavo jezero ili Modro jezero jedno je od najslikovitijih krških jezera Europe. Duboko više od 100 metara, okruženo strmim stijenama koje se zrcale u vodi, ono mijenja nijanse plave ovisno o godišnjem dobu i razini svjetlosti.
Zimi, kada padnu obilne kiše, jezero raste i gubi boju u mutno sivu — a kad ljeto dođe, voda se povlači i otkriva dno obraslo travom i kamenjem, poput otvorene rane u zemlji.

Legenda o zmaju:
Po narodnoj predaji, na dnu Plavog jezera spava veliki zmaj koji se budi kad voda presuši. Kažu da se u takvim trenucima čuje šum i tutnjava iz dubine, a to nije ništa drugo nego zmajevo disanje. Nekad je to bio znak da slijedi suša ili glad. Danas je to atrakcija, ali stariji Imoćani i dalje ponekad bace kamen, “da se zmaj ne naljuti”.

Zeleno jezero: Tajna vodenih boja

Samo nekoliko kilometara dalje, Zeleno jezero (ili Crveno) predstavlja pravu enigmu. Dok Plavo jezero dobiva svoju boju od krških stijena i minerala, Zeleno jezero obojeno je algama koje žive na njegovim rubovima. Tijekom ljeta, boja se može promijeniti od tirkizno zelene do tamne maslinaste, a voda ponekad naglo nestane u podzemlje.

Predaja:
Mještani vjeruju da je Zeleno jezero povezano s Plavim podzemnim tunelima i da zmaj može prijeći iz jednog u drugo. Zato nikad ne treba vikati iznad vode — zmaj sluša i pamti.

Kako nastaje promjena boje? (Znanstveno objašnjenje)

Stručnjaci objašnjavaju da promjene boje ovise o nekoliko faktora:

• Minerali i sedimenti: Vapnenačke stijene reflektiraju svjetlost i stvaraju nijanse plave ili zelene.
• Alge i mikroorganizmi: U toplim mjesecima cvjetanje algi može potpuno promijeniti boju.
• Dubina i kut svjetlosti: Kad sunce pada pod drugim kutem, jezero se može činiti tamnije ili svjetlije.
• Ponori: U krškim područjima voda često odlazi u podzemlje, stvarajući dojam da jezero “diše”.

Slična jezera svijeta

1. Kelimutu, Indonezija – Tri jezera tri boje
Na vulkanu Kelimutu nalaze se tri jezera koja mijenjaju boju od zelene, plave, crvene do crne. Drevna vjerovanja govore da u njima prebivaju duše umrlih.

2. Jezero Chott el Jerid, Tunis – Ružičasta fatamorgana
Povremeno ovo slano jezero dobije ružičastu boju zbog halobakterija. Kad sunce obasja kristale soli, sve izgleda poput zrcala u pustinji.

3. Hillier, Australija – Stalno ružičasto
Za razliku od ostalih, jezero Hillier uvijek je ružičasto zbog specifičnih mikroorganizama. Ipak, boja se pojačava ili blijedi ovisno o količini sunčeve svjetlosti.

Jezera s dva lica podsjećaju nas da priroda nije samo skup brojeva i geoloških slojeva. Tamo gdje se boja mijenja, ljudi uvijek traže priču: zmaja, dušu, duh izgubljene kuće na dnu. Možda je baš u toj nesigurnosti — hoće li jezero biti tu i sutra, ili će nestati? — najveća čar ovih vodenih čuda.

Kad sljedeći put posjetite Plavo ili Zeleno jezero, zastanite i bacite kamen. Ne zbog praznovjerja, već zbog povezanosti s predajom. Jer priroda voli one koji joj vjeruju.