Povijest najveće planine na svijetu
Himalajski raspon sa najvišom planinskom točkom zvanom Mount Everest , najviši je planinski lanac na zemlji, Pruža se od zapada prema istoku u dužini od 2500 km, s prosječnom širinom od 300 km. Himalaji se pružaju kroz pet država: Pakistan, Indija, Kina, Butan i Nepal. Tri velike svjetske rijeke, Ind, Ganges i Brahmaputra, izviru na Himalajima. Himalaje su dom najviših svjetskih vrhova, uključujući svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000 metara, ali i stotine drugih vrhova viših od 7.200 m.
Nastanak Himalaja
Geološko gledano, Himalaji i Mount Everest relativno su mladi. Počeli su se formirati prije više od 65 milijuna godina kad su se dvije velike kontinetalne ploče sudarile. Prije oko 220 milijuna godina, u vrijeme kada se Pangea razdvojila, Indija je počela kretati prema sjeveru. Putovala je nekih 6.000 kilometara prije nego što se konačno sudarila s Azijom prije oko 60 milijuna godina. Zatim se dio indijskog kopna počeo podvlačiti ispod azijskog, gurajući ga na gore, što je uzrokovalo izdizanju Himalaja.
Formacija vrhova i Fosili
Smatra se da je indijska obala bila gušća i čvršće vezana za morsko dno, zbog čega je azijsko mekše tlo gurnuto prema gore. Lakši kamen, poput vapnenca gura se prema gore kako bi se oblikovali vrhovi planine, a teža stijena se gura natrag u zemaljski plašt na mjestu kontakta. Na najvišim vrhovima poput Everesta, moguće je pronaći 400 milijuna godina starih fosila morskih stvorenja i školjaka koji su ležali na dnu plitkih tropskih mora. Sad su ti fosili izloženi na samom krovu svijeta.
